Sastav - comite255

composition title

Sastav

Composition

Trenutačni članovi odbora

Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivših članova Suda i Općeg suda Europske unije, članova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih pravnika, od kojih jednoga predlaže Europski parlament.

Na prijedlog predsjednika Suda članove odbora imenuje Vijeće na razdoblje od četiri godine.

Odbor trenutačno čine g. Allan Rosas (predsjednik odbora), g. Frank Clarke, gđa Julia Laffranque, gđa Maria Eugénia Martins de Nazaré Ribeiro, gđa Barbara Pořízková, gđa Silvana Sciarra i g. Vassilios Skouris (članovi odbora), koji su imenovani Odlukom Vijeća (EU) 2021/2232 od 14. prosinca 2021. o imenovanju članova odbora predviđenog u članku 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mandat odbora u njegovu trenutačnom sastavu traje od 1. ožujka 2022. do 28. veljače 2026.

[ Vidjeti također sastave odbora od 2010]

 

 

Objavitelj imovine

Allan Rosas

Rođen 1948.; doktorat prava na Sveučilištu u Turkuu (Finska); profesor prava na Sveučilištu u Turkuu (1978. – 1981.) i na Sveučilištu Åbo Akademi (Turku/Åbo) (1981. – 1996.); ravnatelj Instituta za ljudska prava potonjeg sveučilišta (1985. – 1995.); predstavnik finske vlade na mjestu člana ili savjetnika finskih delegacija na raznim međunarodnim konferencijama i sastancima, član i stručnjak u vladinim ili parlamentarnim pravnim odborima u Finskoj, kao i pri Ujedinjenim narodima, UNESCO-u, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeću Europe (1977. – 1995.); direktor i glavni pravni savjetnik u Pravnoj službi Europske komisije, nadležan za vanjske odnose (1995. – 2001.); zamjenik glavnog direktora Pravne službe Europske komisije (2001. – 2002.); sudac Suda Europske unije (2002. – 2019.); gostujući profesor na Europskom koledžu, Sveučilištu u Ghentu i Sveučilištu u Helsinkiju te viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Turkuu; član neovisnog etičkog odbora Europske komisije od 2019.

Frank Clarke

Rođen 1951.; diploma iz matematike i ekonomije, University College Dublin (1972.); odvjetnik (Barrister-at-Law), King's Inns, Dublin (1973.); pomoćnik odvjetnika (Junior Counsel) (1973. – 1985.); glavni odvjetnik (Senior Counsel) (1985. – 2004.); profesor, King’s Inns (1978. – 1995.); predsjednik Vijeća odvjetničke komore (1993. – 1995.); član upravnog odbora (bencher), King’s Inns (1995.); član Vijeća Međunarodnog udruženja odvjetničkih komora (1997. – 2004.), supredsjedatelj Odvjetničkog foruma (Forum for barristers and advocates) (1998. – 2002.); predsjednik Vijeća, King’s Inns (1999. – 2004.); sudac Visokog suda (2004. – 2012.); predsjednik povjerenstva za drugi referendum o Ugovoru iz Lisabona (2009.); gostujući sudac-predavač, Griffith College, Dublin (od 2010.); izvanredni profesor, Trinity College, Dublin (od 2012.); izvanredni profesor, University College, Cork (od 2013.); dobitnik nagrade Griffith College Distinguished Fellowship Award (2017.); sudac Vrhovnog suda (2012. – 2017.); predsjednik Vrhovnog suda (2017. – 2021.); prorektor Sveučilišta u Dublinu i predsjednik povjerenstva za reformu prava (od 2022.); član odbora predviđenog člankom 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od ožujka 2018.

Julia Laffranque

Rođena 1974.; studij prava: Sveučilište u Hamburgu (Njemačka), Sveučilište u Tartuu (Estonija); LL.M. (Magistra legum), Sveučilište u Münsteru (Njemačka), poslijediplomski studij: Sveučilište u Kielu (Njemačka), Europski sveučilišni institut (Firenca, Italija); doktorat iz prava, Sveučilište u Tartuu (Estonija); stručnjakinja za pravo Europske unije, načelnica odjela za pravo Europske unije i vanjske odnose te zamjenica glavnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa (Estonija) (1996. – 2004.); upućivanja u Pravnu službu Europske komisije, ministarstva pravosuđa Francuske i Švedske, Državno vijeće francuskog i njemačkog saveznog upravnog suda; predavačica i docentica europskog prava na raznim sveučilištima u razdoblju 1999. – 2010.; profesorica europskog prava na Sveučilištu u Tartuu u razdoblju 2011. – 2016., gostujuća profesorica od 2016.; sutkinja na Vrhovnom sudu Estonije (2004. – 2011. i 2020.); članica Stalnog arbitražnog suda (2011. – 2016.); sutkinja na Europskom sudu za ljudska prava (2011. – 2020.); zamjenica ravnatelja Akademije za europsko pravo (ERA) 2021.; predsjednica Međunarodne federacije europskog prava (FIDE) (2010. – 2021.), predsjednica Savjetodavnog vijeća europskih sudaca (CCJE) Vijeća Europe (2008. – 2010.), članica znanstvenog odbora Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

Maria Eugénia Martins De Nazaré Ribeiro

Rođena 1956.; studij prava u Lisabonu, Bruxellesu i Strasbourgu; odvjetnica u Portugalu (1982. – 1984.) i Bruxellesu (1984. – 1986.); slobodna istraživačica na Institut d'études européennes de l'Université libre de Bruxelles (1984. – 1985.); sudska savjetnica portugalskog suca Suda, J. C. Moitinha de Almeide (1986. – 2000.), a zatim predsjednika Prvostupanjskog suda B. Vesterdorfa (2000. – 2003.); sutkinja Općeg suda Europske unije (2003. – 2016.), predsjednica vijeća (2007. – 2010. i 2013. – 2016.); predsjednica odbora za Poslovnik Općeg suda (2013. – 2016.); članica odbora predviđenog člankom 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od ožujka 2018.

Barbara Pořízková

Rođena 1968.; doktor pravnih znanosti na Sveučilištu Masaryk u Brnu (2000.); službenica za javne financije u Poreznoj upravi u Brnu (1993. – 2001.); pravna savjetnica u društvu PricewaterhouseCoopers (2001. – 2006.); sutkinja na češkom Vrhovnom upravnom sudu od 2006. i njegova potpredsjednica od 2018., članica njegova Velikog vijeća (od 2013.) i predsjednica njegova Devetog vijeća (od 2014.); redovita predstavnica češkog Vrhovnog upravnog suda pri Udruženju državnih vijeća i najviših upravnih sudova EU-a (od 2015.); pomoćnica suca u francuskom Državnom vijeću (2016.); od ožujka 2022. članica odbora iz članka 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Silvana Sciarra

Rođena 1948.; studirala na Sveučilištu u Bariju; stipendistica stipendije Harkness na sveučilištu UCLA i Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard (1974. – 1976.); predavala na Sveučilištu u Sieni, bila je stipendistica stipendije Fulbright na sveučilištu UCLA i gostujuća profesorica na nekoliko sveučilišta (Warwick, Pravni fakultet Sveučilišta Columbia, Cambridge, Stockholm, Lund, UCL, LUISS Rim); predstojnica Katedre za europsko radno i socijalno pravo (1994. – 2003.) na Europskom sveučilišnom institutu; redovita profesorica europskog radnog i socijalnog prava na Sveučilištu u Firenci (1990. – 2014., na dopustu kad je radila na Europskom sveučilišnom institutu); primila počasni doktorat iz prava na Sveučilištu u Stockholmu (2006.) i Sveučilištu u Hasseltu (2012.); sutkinja talijanskog Ustavnog suda, prva žena koju je izabrao parlament (od 2014.); odlikovana Velikim križem Reda za zasluge Talijanske Republike (2017.) i primila nagradu Hugo Sinzheimer (2015.); članica Instituta za europsko pravo; od ožujka 2022. članica odbora predviđenog člankom 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Vassilios Skouris

Rođen 1948.; diplomirao pravo na Slobodnom sveučilištu u Berlinu (1970.), doktor prava na Sveučilištu u Hamburgu (1973.); asistent i upravitelj na Katedri za građansko postupovno pravo i opće postupovno pravo na Sveučilištu u Hamburgu (1972. – 1977.); profesor upravnog prava na Sveučilištu Demokrit u Trakiji (1977. – 1980.); profesor javnog prava na Sveučilištu u Bielefeldu (1980. – 1982.); redoviti profesor javnog prava na Sveučilištu Aristotel u Solunu (1982. – 2015.); sudac Suda Europske unije (1999. – 2015.) i njegov predsjednik (2003. – 2015.); od 2016. pridruženi profesor na Pravnom fakultetu Bucerius u Hamburgu; dopisni član Akademije u Ateni; počasni član Počasnog društva Lincoln’s Inn; predsjednik Sudskog vijeća Odbora za etiku FIFA-e; od ožujka 2022. član odbora predviđenog člankom 255. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Committee Footer web content element